Jedna od najljepsih uvala Hrvatskog Jadrana je Telascica. Smjestena je na juznom dijelu Dugog otoka. Zahvaljujuci svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu podmorja i znacaju, status zasticenog podrucja dobila je krajem 80’tih godina, a do 1997.godine Telascica je bila sastavni dio nacionalnog parka Kornatskog arhipelaga. Danas je zaljev Telascica park prirode ukupne duzine 10km. Osim standardnih gostiju Dugoga otoka, i blizini glavnog otockog mjesta Sali, Telascicu posjecuju brojni nauticari koji krstare Jadranom. Zbog svog prirodnog polozaja nauticari park prirode vide kao siguran zaklon za svoja plovila. Duz juzne strane parka nalaze se tri manje uvale s ukupno dvadesetak manjih plaza i 70-tak kilometara razvedene obale. Uvalu okruzuje 13 manjih otocica. Park prirode iznimno je bogat biljnim i zivotinjskim svijetom. Zanimljiv je i krajolik. Na jugozapadnoj strani nalazi se gusta borova suma isprepletena starim maslenicima i smokvama koje se ovdje uzgajaju. Sjeverni dio parka je gol, prepun kamenim klisurama strmih obronaka koji vire iz zemlje. Poneki djelovi klisura su ispunjeni gustom borovom i crnogoricnom sumom.
Osim maslenika na podrucju parka nalaze se i vinogradi. Ribarstvo je tradicija vec stoljecima. Pronađen je pomorski zapis iz X.st. u kojem se spominje podrucje Telascice kao prvo mjesto na Jadranu na kojemu se intenzivnije lovila riba.
Nezaobilazan detalj i prepoznatljivost Telascice je pogled na strmu klisuru Grpascak i slano ljekovito jezero Mir. Dimenzije jezera iznose 800m (duzina) i 300m (sirina). Specificaj je po temperaturi koja varira od 5-10 stupnjeva celzijusa u odnosu na temperature mora. Dubina jezera je 10m. Zbog male povrsine ono se veoma brzo zagrije. U potpunosti je istrazeno i danas se njegova voda koristi u zdravstvene svrhe. Kao i razina mora, i jezero se također mjenja ali sa određenim zakasnjenjem. Ta tema uvijek je zanimljiva ne samo među znanstvenicima, istrazivacima vec i turistima.
Pomorski svijet je također bogat, broji vise od 500 razlicitih biljnih i zivotinjskih vrsta zajedno. Vrijednost parka prirode cine sacuvani arheoloski spomenici s brojnim manjim crkvicama, franjevackim samostanom i bazilikom. Nedaleko od glavnog otockog mjesta Sali pronađeni su kameni predmeti jos iz doba paleolitika, a u ostalim susjednim naseljima ostaci naroda Liburni. Između zaseoka Drakovca i Cuha nalazi se rusevine dijela naselja iz srednjeg doba. Setnja stazama uz uvale s prekrasnim pogledima na more, sum lisca i sumovi manjih zivotinja ostavljaju dojam koji nas tjera da se na ovo mjesto jos jednom vratimo ponovo.
Otok Pag je jedan od najvećih Jadranskih otoka, drugi je po dužini otok na Jadranu, sa 285 km peti po veličini, a sa 270 km razvedene obale otok s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvala, rtova i plaža, najjužniji otok kvarnerskog zaljeva s izrazito razvedenom obalom. Na sjeveru je trajektom povezan s kopnom a na jugu mostom prema obližnjem gradu Zadru. Proteže se oko 90 km u dužini a širok je između 2,5 i 9 km. Istočna obala otoka, okrenuta prema Velebitu i kopnu, gola je i pusta te svojim pejzažima podsjeća na mjesečevu površinu. Uzrok tome su sječa šume u prošlosti te utjecaj olujne bure koja često puše na tom području posebno zimi. Zapadni dio otoka, zaštićen od bure, bogat je vegetacijom, tu se prostiru beskrajni maslinici, borove šume, vinogradi i plodne oranice.
U reljefu otoka ističu se dva dinarski izdužena vapnenačka bila, od kojih je istočno prekinuto Paškim vratima, i središnji dolinski niz, koji je u središnjem dijelu potopljen Paškim zaljevom. Istočna obala je viša, strmija i ogoljenija od zapadne. Nju dere i grize bura, a zapadnu miluje maestral i jugo. U krajoliku otoka prevladava kontrast ogoljelog bila i zaravni s ogradama od suhozida, te ozelenjenih, mediteranskih udolina i nižih dijelova zaravni. Na Lunskom poluotoku rasprostranjeni su maslinici, među kojima ima i šumaraka divlje masline.
Do otoka možete stići na dva načina:
1. Preko mosta na južnoj strani otoka, te
2. trajektom Prizna – Žigljen koji za 15 min. premošćuje udaljenost od kopna do otoka Paga.
Na vrhuncu sezone veće su gužve, stoga non-stop voze i do četiri trajekta. Iz Italije možete doputovati i trajektom Ancona – Zadar, a od Zadra preko Paškog mosta do Grada Paga. Od glavnog grada Zagreba udaljen svega četiri sata vožnje, a od najveće hrvatske luke Rijeka sat i pol, s južne strane do Zadra, najbližeg većeg grada na srednjem Jadranu udaljenost je svega 45 min.
Središte je istoimenog otoka sjeverne Dalmacije, kulturno, turističko i upravno središte otoka poznat je po svojoj stoljetnoj solani, ljekovitome crnom blatu, izvrsnom ovčjem siru (Paški sir) i janjetini. Simbol grada je raskošna paška čipka koju od davnine bijelim koncem pletu čipkarice. Čipka je sastavni dio paške narodne nošnje, jedne od najljepših u Hrvatskoj. Najveću, Pašku uvalu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojem stabla skoro da i nema, najveća površina otoka je sami kamenjar ispresijecan suhozidinama, u kojem raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Baš to aromatično bilje osnova je u prehrani paških ovaca na tom škrtom kamenjaru, koje ujedno i daje poseban okus još poznatijem paškom siru.
Grad Pag je grad morske soli, zbog te važnosti u XV stoljeću je nastao kao pomno planski utvrđen grad, koji pri samome obilasku pruža poseban osjećaj. I u današnje vrijeme još uvijek se može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more tzv. soline. Na otoku su takve soline izvedene u produžetku morske uvale kod mjesta Dinjiška i u dugodolini kojom jedan rukav Paškog zaljeva kod grada Paga izlazi na suho. Grad Pag je grad rukotvorina nadaleko poznate paške čipke koja se njeguje stoljećima, unikatan i jedinstveno originalan, izrazito naporan i spori ručni rad, i u današnje vrijeme možete vidjeti na ulicama samog grada kako u originalnom dijelu nastaju prepoznatljivi i vrijedni motivi paškog čipkarstva. Grad Pag nije i najstarije mjesto na otoku. Kilometar Južnije nalaze se ostaci naselja sa utvrđenim samostanom i crkvom koje je prethodilo današnjem gradu Pagu. Starom gradu Pagu kojemu je Bela IV 30. ožujka 1244. godine podario atribute slobodnog kraljevskog grada. Gradnja novoga grada je započela prema nacrtima hrvatskog renesansnog kipara arhitekta Jurja Dalmatinca otpočela je 1443. godine i okončana je nakon dva desetljeća.
Na centralnom trgu nalazi se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je po nizu vanjskih i unutarnjih arhitektonskih rješenja, kao i unutarnjim eksponatima vrijedan kulturno – umjetnički spomenik. Po cijelome gradu mogu se uočiti isklesani dovratnici na ulazima plemićkih kuća, dvorišta te baroknih balkona. Grad Pag kao dobro očuvani srednjovjekovni grad čija je jezgra spomenik kulture i u današnje vrijeme obavlja funkciju administrativnog, kulturnog i trgovačkog središta. U samom gradu Pagu u užem središtu, smjestio se samostan sestara benediktinki koji pored brojnih vrijednih crkvenih relikvija i raznih svetih slika čuva i tradiciju spremanja baškota, aromatičnog dvopeka koji se nudi na ulazu u samostan.
Novalja ima dugu, burnu i zanimljivu prošlost o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu 3 ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada. Brojni ulomci crkvenog namještaja i razni drugi predmeti čuvaju se u arheološkoj zbirci Stomorica. Veliku vrijednost ima relikvijar, pronađen pored jedne od bazilika, koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. U Novalji je pronađen i jedan od najstarijih prikaza lika Majke Božje s natpisom Maria na istočnoj obali Jadrana.
U arheološkom smislu vrlo je zanimljivo područje Caske gdje su u posljednje vrijeme intenzivirana istraživanja rimskog naselja Cisse koje je, prema legendi, propalo u potresu u 4. stoljeću. Najveću vrijednost i zanimljivost predstavlja jedinstveni antički vodovod iz 1. stoljeća isklesan u živom kamenu, dug oko 1,2 km, širok do 70 cm i visok do 40 m s 9 nadzemnih otvora, tzv. odiha. Taj jedinstveni rimski akvedukt, u narodu zvan Talijanova buža, napajao je Novalju vodom iz novaljskog polja. Ulaz u vodovod nalazi se unutar Gradskog muzeja koji u sebi čuva dio novaljskog kulturnog i etnološkog nasljeđa. Iz riznice narodnog blaga izdvajamo domaći ples naški, koji se, uz pratnju mijeha, pleše u živopisnim narodnim nošnjama. Gaji se i tradicionalno pučko dvoglasno pjevanje nakanat koje ima i svoj festival, a klape Navalia (muška), i Murtelice (ženska), njeguju izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu. Posebnu vrijednost ima pučko liturgijsko pjevanje čije bogatstvo naročito dolazi do izražaja u vjerskim obredima Velikog tjedna (od Cvjetnice do Uskrsa).
S jelovnika ukusno uređenih restorana preporučamo vam ponajprije neki od čuvenih i nadaleko poznatih ovdašnjih specijaliteta – paški sir, janjetinu, makarune na iglu i štrudel od skute. Sve čari mediteranske kuhinje najviše ćete ipak osjetiti odlučite li Pršut ili paški sir (od morskih specijaliteta). Među raznim jelima od ribe i morskih plodova, preporučamo okrepljujuću riblju juhu, novaljski brodit (brudet), razne salate i rižote od morskih plodova te kuhanu ili pečenu ribu. Raznovrsno povrće izraslo pod toplim mediteranskim suncem pripremljeno na maštovite načine pružit će zadovoljstvo poklonicima vegetarijanske kuhinje.
Malo je mjesta na Jadranu koja se kao Novalja mogu pohvaliti prekrasnim prirodnim plažama u svojoj najbližoj okolici. Krenuli iz Novalje na sjever ili jug, na istok ili zapad, doći ćete na jednu od tih jedinstveno lijepih plaža koje će vam pružiti potpuni užitak. Plaže su vrlo prostrane, pješčane i šljunčane, s čistim morem te odličnim pristupom i ulazom u more pa su stoga osobito pogodne za obitelji s djecom. Udaljene su od Novalje od 1 do 3 km tvoreći oko nje svojevrsni prsten. Do svih se plaža, osim jedne (Babe), može doći automobilom i sve imaju uređena parkirališta. Izletnička ponuda raznovrsna je i široka. Odličan zemljopisni i prometni položaj Novalje čini joj blizima poznate hrvatske turističke destinacije i lokalitete – otoke Rab, Lošinj, Silbu i Olib, grad Zadar te nacionalne parkove – Kornate, Krku, Plitvička jezera, Paklenicu i Sjeverni Velebit. Do otoka postoje organizirani jednodnevni izleti brodom, a kopnena odredišta možete posjetiti u vlastitom aranžmanu. Od 8 hrvatskih nacionalnih parkova, čak njih 5 će vam biti u neposrednoj blizini. Posjetite li barem jednog od njih, ostat ćete zadivljeni jedinstvenim prirodnim ljepotama kojima obiluje Hrvatska i koje je čine jednom od najljepših i najprivlačnijih svjetskih turističkih destinacija.
Plaža Zrće nalazi se jugoistočno od Novalje i posebna je priča. Ona je najljepša i najatraktivnija novaljska plaža. Njezin obalni dio prostrana je šljunčana površina na koju u špici sezone može stati više tisuća kupača. Ulaz u more je šljunčan, a zbog strmog spuštanja morskog dna plaža je izrazito duboka. Na plaži se mogu koristiti razni sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji te kvalitetna ugostiteljska ponuda, a nekoliko atraktivno uređenih objekata pruža mogućnost zabave tijekom cijele noći. U akciji Hrvatske turističke zajednice i medija “Plavi cvijet”, plaža Zrće proglašena je najljepšom i najuređenijom plažom na Jadranu za 2002. godinu. Svojim izuzetnim prirodnim osobinama, opremljenošću i sadržajima, plaža Zrće udovoljava strogim kriterijima Europske zaklade za obrazovanje i odgoj za okoliš pa od ljeta 2003. godine ima Plavu zastavu. Plaža je od Novalje udaljena oko 2 km, raspolaže s velikim uređenim parkiralištem, a tijekom srpnja i kolovoza s Novaljom je povezana i javnim gradskim prijevozom.
Pored četiri hotela u gradu, suvremeno je opremljen i privatni smještajni kapacitet. U vrijeme paškog karnevala zimi, ljetnog karnevala i tijekom sezone odvija se bogat kulturno – zabavni program. Iz višestoljetne tradicije može se izdvojiti ˝Paška robinja˝ u stilu svetih prikazanja, folklor, karneval s karakterističnim kolom uz gradsku limenu glazbu, starim nošnjama, starim pjesmama i plesovima na ˝mišnjicama˝, karneval se održava posljednjih dana mjeseca srpnja. U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito crno blato. Otok Pag sa svojim gradom Pagom pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve za čiji bi obilazak bilo potrebno izdvojiti nekoliko dana. Putovanje sjevernom stranom otoka preporučljivo je samo tokom ljetnih mjeseci, u posebnom svijetu kamena i mora, te svatko tko ima istraživačkog duha u sebi, mogu biti poseban i nezaboravan doživljaj.
Paška uvala okružena je s 27 kilometara pješčanih plaža. Raznovrsnost plaža i razvedenost obale specifičnost je otoka Paga. Mnoštvo malih i velikih uvala, pješčanih, kamenih i stjenovitih plaža zadovoljit će sve ukuse. Na tri plaže oko dijela Svete Marije i Svetog Marka možete pronaći izvore pitke vode u stijeni. Ako posjedujete malo avanturističkog duha možete duž dugačke obale sjevernog dijela otoka pronaći i uvalu samo za sebe. Nećete požaliti truda. Kamen, pijesak, zelenilo i čisto more su spoj koji će Vas oduševiti. Lijepe plaže nalaze se sjevernije u uvali Stare Novalje poput plaža Caska i Trinćel, Novalji koje su zaklonjene uvale u užem i širem području same Novalje, odlikuju se vrijednim pješčanim plažama, među njima se posebno ističe 3 km udaljeni žal Zrće te nadalje plažama u Šimunima, Košljunu, Povljani, Smokvici, Vlašićima, također su zanimljive i plaže daleko izvan naselja poput Goriška draga, Mali i Veliki zaton, Malin i Baška slana, te jednim nizom plaža na vanjskoj strani otoka, na Kvarneriću, Vrtlić te Straško.
Ukoliko ste ljubitelj masovnih plaža najatraktivnije i najbolje opremljene su šljunčane plaže Straško i uvale Zrće nedaleko od Novalje. Na plaži Zrće u istoimenoj uvali možete uživati u izrazitoj ponudi sportskih i rekreacionih sadržaja kao što su sportovi na vodi, vodeni tobogani za djecu, odbojka na pijesku i beach club, ako Vam je još uvijek nakon cjelodnevnog provoda preostalo viška energije, sve to možete potrošiti na istome mjestu tijekom ljetnih večeri u poznatim noćnim klubovima Aquarius, Papaya, Calypso, plešući u bazenu i ispijajući svoje omiljene koktele sve do ranih jutarnjih sati i uroniti u novi dan noćnim kupanjem živjeli uz ˝Sex on the beach˝ cocktail! Vrlo je lijepa i osobito zanimljiva plaža Sveti Duh, jedinstvena na otoku sa svojim pješčanim podmorskim dnom, sami pijesak na toj plaži je sitan, mekan, vrlo ugodan stoga ga preporučujemo obiteljima s djecom, jer se plićak nalazi čak pedeset metara od ruba plaže.
Središnja plaža i ujedno gradska plaža grada Paga je plaža ˝Prosika˝ na kojoj dnevno boravi više tisuća kupača. Dobro je opremljena ugostiteljskim sadržajima sa bogatom ponudom pića, sladoleda i hrane s mogućnošću iznajmljivanja pedalina, sandolina i skutera, igralištem za odbojku na pijesku. Odmah iza plaže je parkiralište, sam centar grada se nalazi u neposrednoj blizini.
Ugođaj u uvali Slana je impresivan, vlada mistična tišina narušena tek povremenim krikovima galebova i orlova s okolnih litica, more je svježe, plaža ugodna za sunčanje i preporučljiva je svima onima koji ne vole vrevu i veliki broj kupača oko sebe. Plaža Malin je pjeskovita i uz nju možete pronaći izvor prirodne vode, smještena je u Paškim vratima. Nautičarima možemo preporučiti sve plaže na vanjskom, zapadnom i južnom dijelu otoka Paga, kao što su plaže u mjestima Šimuni, Povljana ili Smokvica. Kamenite plaže nalaze se samo na zapadnom dijelu otoka, i to u naseljima Varsan, Dudići, Jakišnica, Potočnica i Tovarnele.